Ispis
UZ IZLOŽBU ALBERTA KINERTA U GLAERIJI “AZ” U ZAGREBU

Izložbu Psovka od ljubavi Alberta Kinerta (1919. - 1987.) u Galeriji AZ Hrvatske kulturne zaklade i Hrvatskoga slova 9. svibnja otvorili su povjesničarka umjetnosti Branka Hlevnjak, voditelj galerije Stjepan Šešelj, a nazočnima se obratila i Nada Žiljak, autorova kći. Izložba se može razgledati do 30. lipnja, a knjiga Psovka od ljubavi bit će predstavljena na tribini Hrvatsko slovo uživo 29. lipnja 2017.

 

Tašistički kaos (Piše: Branka Hlevnjak)

Kada su driping (kapanje) i tašizam (mrlja), informel i kaligrafija zagospodarili likovnom scenom, Albert Kinert našao je svoj originalan način slikanja koji korespondira s vremenom. Na savršeno čistu lazurno bojanu podlogu platna nanosio je debele, reljefne slojeve mrlja i mrljica (franc.la tache) raspoređene u slobodnom ritmu, pomalo kaotičnom, s iluzijom bestežinskog stanja. Raspršeni ritam kompozicija varira od centralnih nakupina do popunjenog prostora platna, koje djeluje kao neki dezen, ili, kao ispisana stranica nekim čudnim autorskim hijeroglifima. Taktilni, reljefni impasto sitnih oblika i mrljica oblikovani su sa po nekoliko lakih poteza crne, žute, ljubičaste, zelene, bojama koje ne prate prvi obris, već djeluju kao sjenčanja osnovnog slikovnog rebusa. Pomnim promatranjem među ovim minijaturnim osjenčanim nakupinama boja, vrlo taktilnim (da se mogu napipati kao neko sljepačko pismo) razaznaju se ponegdje figure. Nastale u „autentičnom stvaralačkom stresu sa sjajnim tehničkim inovativnostima“ (B. Glumac) kafkijanske su metamorfoze svih vrsta čovjekolikih kukaca, rakova, hobotnica i sl. Gdjegdje se na autoportretnoj minijaturi razaznaje mrtvačka maska na licu. Minijature-mrljice, gledano iz daljine, prikazuju se kao vrlo kontrolirana tašistička struktura slike.

 

Psovka od ljubavi slikara-grafičara i pjesnika Alberta Kinerta (Piše: Stjepan Šešelj)

Ovo je treće izdanje zbirke pjesama Psovka od ljubavi Alberta Kinerta, hrvatskoga slikara, kipara, grafičara i prepoznatljiva pjesnika, rođenog u Vinkovcima, 6. travnja 1919., od oca Franje Scheiringa i majke Katice Horvat, koji je umro u Zagrebu 4. srpnja 1987. U Zagreb preseljuje godine 1928., gdje 1939. upisuje Akademiju likovnih umjetnosti. Za studija su mu značajni profesori Krsto Hegedušić, Marino Tartaglia, Ljubo Babić, Tomislav Krizman, kod kojega je diplomirao 1946. Kinert je asistent na Akademiji likovnih umjetnosti od 1947., a docentom postaje 1961. U zvanje izvanrednoga profesora izabran je 1966., a redovitim profesorom na Akademiji likovnih umjetnosti postaje godine 1971. Osim slikarstva, grafike i kiparstva, uspješno se bavi ilustracijom i opremom knjiga. Uzor je grafičkim naraštajima Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, kojemu bivši studenti priređuju poznatu izložbu „Kinert i đaci“, u Zagrebu  u Galeriji Mladosti godine 1986.