Ispis
28. SVEČANOSTI PASIONSKE BAŠTINE

 

Kristova Muka i Urskrnuće – temelj zapadnoeuropske umjetnosti

 

priredila: Eva KIRCHMAYER- BILIĆ

 

I ove će se godine, u korizmenom vremenu i hodu, dvadeset i osmi put, od 6. do 17 . travnja 2019., održati Svečanosti Pasionske baštine u organizaciji Udruge Pasionska baština, koja, kako stoji u programskoj knjižici, ostaje vjerna svojoj “početnoj zamisli da sebi trajno posvješćujemo činjenicu da je Kristova Muka i Uskrsnuće stožerna vrijednost koja je oblikovala ono što zovemo zapadno-europskom kulturom, inkulturiravši se u sve pore privatnog i javnog života. Činimo to tako što Vam svake godine ponudimo ponešto iz bogate svjetske i domaće riznice glazbenih, likovnih, književnih i pučkih pasionskih sadržaja, ne zaboravljaljući pri tom ni recentno stvaralaštvo, kao dokaz ispravnosti naše misli vodilje: Muka kao nepresušno nadahnuće kulture”.
Predsjednik Udruge Pasionska baština Jozo Čikeš, između ostaloga, ističe: “Dvadeset i osam godina neprekinutog rada i djelovanja jedne udruge, poprilično je dugo razdoblje, naročito ako se prihvati, a to je uglavnom opće uvjerenje, da je ono kvalitetno i uspješno…Krećući u projekt Pasionske baštine i uzevši geslo: ‘Muka kao nepresušno nadahnuće kulture’, iskreno priznajem, nismo ni bili potpuno svjesni koliko dobru temu odabiremo, i koliko dubok sadržaj smo dodirnuli. Svako naše kulturno događanje: međunarodni znanstveni simpoziji – njih 12,8 trienalnih natječaja za novo pasionsko stvaralaštvo iz glazbe, književnosti i likovnosti, te korizmeno-uskrsne Svečanosti njih 28 sa preko 500 priredbi, sve više nam osvjetljuju i uvjeravaju, da je Muka i Uskrsnuće Kristovo doista nepresušan izvor i nadahnuće cijelokupnog života, dakle kulture, da je Pasion naprosto epicentar onoga što nazivamo zapadnoeuropskim kulturnim prostorom, a da je europska prošlost i budućnost bez njega nazamisliva i neodrživa…U Europi nacija i jedinstvu različitosti i hrvatska kulturna ponuda ima još toliko toga otkriti na zajedničkom europskom stablu, kako bi i sebi i drugima pokazali i dokazali da smo bili i ostali kreatori, a ne samo puki participanti nama nečeg stranog i tuđeg. Stoga, kažimo otvoreno, i ne prihvaćajmo zov nekih novih sirena, koji nam nude neka ‘nova’ čitanja naše prošlosti i budućnosti. Nadam se, da će i ovogodišnji program 28. svečanosti Pasionske baštine potvrditi da znamo, tko smo, što smo i kamo idemo.”
Glazbeni program ovogodišnje Pasionske baštine čini nastup bačkih Hrvata na otvorenju 6. travnja u Mimari: Bunjevački put križa, pasionska baština bačkih Hrvata (Pjevanje starih korizmenih napjeva uz tekst iz knjige Tomislava Žigmanova: Bunjevački put križa), stari korizmeni napjevi koje izvode Ženska pjevačka skupina Prelje Hrvatskog kulturnog centra Bunjevačko kolo Subotica, Vojvodina. Iste večeri u crkvi sv. Katarine na Gornjem gradu održat će se koncert O res mirabilis (L. Bárdos, Z. Kodály, N. Telfer, I. Lukačić, H. Purcell, J. Busto, V. Sunko, J. S. Bach, J. Magdić, K. Odak), a nastupa Komorni zbor Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu Cappella Odak, Mihovil Buturić, orgulje, i dirigentica Jasenka Ostojić.
U crkvi sv. Ivana na Novoj vesi, 7. travnja držat će se koncert korizmenih i pogrebnih napjeva i molitvi Oj čovječe tužni, koji  donosi pučke crkvene pjesme, popijevke i pripovjedne pjesme iz Donjih Andrijevaca, a nastupa KUD Tomislav, Donji Andrijevci, čiji je glazbeni voditelj Damir Butković. Napjevi izrazito jednostavnih melodijskih obrazaca, ali vrlo složenog i biblijski dubokog teksta u prvi plan stavljaju Kristovu muku i čovjeka koji svoj život poistovjećuje s Kristovom mukom i krajnjim ciljem: uskrsnućem. Osim korizmenih i pogrebnih napjeva, tijekom koncerta će se govoriti i odabrani molitveni tekstovi i molitve koji su dio Molitvenika knjižnice Ministrant župe sv. Andrije apostola iz Donjih Andrijevaca, a čiji je glavni autor i izdavač bio pokojni župnik, vlč. Nikica Mihaljević.
U crkvi sv. Martina 7. travnja održat će koncert Miserere, Ansambl Gospodnetić singers, Glazbenog kluba Lisinski pod ravnanjem dirigentice Hede Gospodnetić.
U bazilici Srca Isusova, 8. travnja, održat će se  koncert Jadna staza Adamova - napjevi iz Bača, Aljmaša i Bogdanovaca izvest će Ženska pjevačka skupina Udruge Tragovi Šokaca, Bač (Vojvodina), Pjevačka skupina KUD-a Seljačka sloga, Bogdanovci, Ženska pjevačka skupina Seke, Aljmaš, a iste večeri u crkvi sv. Petra u Vlaškoj, Pasionske skladbe, koncert sa skladbama H. Purcella, J. S. Bacha i L. Boccherinija izvode Ingrid Haller, sopran, Croazzolla Concertante i komorni ansambl
U crkvi sv. Katarine 9. travnja, Gudački komorni orkestar Muzičke akademije u Zagrebu nastupit će na koncertu Via crucis omnium peccaorum misserimi (Križni  put najjadnijega između sviju grješnika), s djelima A. Vivaldija, G.F. Händela, P. Mascagnija, E. Griega, C. Debussya, F. Paraća, F. Chopina, D. Šostakoviča, J.S. Bacha, F. Schuberta, G. Fauréa uz stihove iz dijela Vladimira Nazora: Via crucis omnium peccatorum misserimi). Kao solisti će nastupiti Veronika Čiković, harfa; Eva Šulić, violina; Lana Lucija Horvatić, violončelo, i recitator Toma Medvešek, pod mentorstvom umjetničkog voditelja Jože Haluze.
Dana 10. travnja u Muzeju Mimara pijanist Ante Milić izvest će Sedam posljednjih Kristovih riječi na križu Josepha Haydna, a iste večeri u zagrebačkoj katedrali korizmeno-uskrsni koncert održat će  Szilárd Kovács, orguljaš pečuške katedrale, Madžarska. Na programu su djela S. F. Kovácsa, J. S. Bacha, J. Arcadelta, F. Liszta i F. Schuberta.
U crkvi sv. Ivana Krstitelja 11. travnja, splet korizmenih popijevki, pod nazivom Korizmeni glazbeni vijenac (uz 100. obljetnicu izdanja Hrvatske crkvene pjesmarice, 1919.) izvest će članovi Udruge A-dur Matija Podnar i Antun Ivanković, a iste večeri u crkvi sv. Martina u Vlaškoj nastupit će bas bariton Henrik Šimunković i Eva Kirchmayer-Bilić na orguljama, te će na koncertu pod nazivom “O daj mi snage, Bože moj” izvesti Sedam posljednjih Kristovih riječi na križu Kamila Kolba, popijevke Ljubomira Kuntarića i kantatu Ich habe genug J. S. Bacha.
Crkva sv. Antuna Padovanskog na Svetom Duhu 12. travnja ugostit će zagrebačke klape na koncertu Sitla noć NOĆ, što je ujedno i VII. korizmeno-glagoljaški koncert Zagrebačkih klapa u organizaciji Joška Ćalete i Davora Capkovića, a te večeri u crkvi sv. Katarine koncert Ah, moj križu, gorka željo izvest će Muški pučki pjevački sastav župe Sv. Jure - Žeževica, Mješoviti pjevački zbor iz župe Zadvarje – (ženska klapa Kostela i muška klapa Duare) pučki pivači Župe Uznesenja BDM – Blato na Cetini.
Crkva sv. Blaža, 13. travnja, ugostit će Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske Lado koji će izvesti koncert Gospin plač.
U bazilici Srca Isusova održat će se koncert u sjećanje na Ljubu Stipišića, na kojemu će nastupiti Vokalisti Salone iz Solina. Koncert Ja sam Uskrsnuće sadrži skladbe Ljube Stipišića, F. S. Vilhara Kalskog, M. Demovića, D. Bortnijanskog, S. Klanac-Tulić, Š. Marovića, te korizmeni pučki napjevi solinskog kraja. Umjetnički voditelj je Mirko Jankov.
Koncert Kajkavske korizmene pjesme okolice Zaprešića i korizmeni napjevi podunavske Baranje održat će se u crkvi sv. Katarine 14. travnja, pod nazivom Svi kršćani plačite… a izvest će ga KUD Kupljenovo–Kupljenovo (Zaprešić).
Sopranistica Željka Martić i mezzosopranistica Neda Martić, uz orguljsku suradnju Mirte Kudrne, održat će koncert Stabat mater u crkvi sv. Katarine 15. travnja, a na rasporedu su skladbe J. Haydna, A. Dvořáka, L. Boccherinija, G. Böhma, F. B. Mendelssohna, D. Buxtehudea, A. Vivaldija i J. S. Bacha.
Crkva sv. Petra ugostit će 16. travnja soliste i Zbor Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu, BiH, koji će izvesti Requiem G. Faurea, pod ravnjanjem Alme Aganspahić.
Program 28. pasionske baštine zaokružit će koncert u crkvi sv. Katarine Soli deo  Gloria, na kojemu će skladbe J. S. Bacha, J. B. Lullya, G. F. Händela i J. Bulla izvesti Marica Vilibić, violina Dora Draclin, oboa, i Katarina Javora na orguljama.
I ove će godine dio programa biti izveden i izvan Zagreba te će se nekoliko programa izvesti u Aljmašu, Donjim Andrijevcima, Dražu, Banjinom Vrhu, Zaprešiću, te u Bjelovaru, Sarajevu, a dakako, osim glazbenih priredba, Pasionske svečanosti čine i vrijedne književne i likovne priredbe.