Ispis
HRVATSKOBAČKA HRESTOMATIJA (Piše: Đuro VIDMAROVIĆ)

Neodvojivi dio hrvatske književene baštine

Poznati hrvatski intelektualci, podrijetlom bunjevački Hrvati iz Bačke, Petar Šarčević i Naco Zelić, objavili su važnu Hrestomatiju: „Hrvatska pisana riječ u Bačkoj“. Živimo u vrijeme rasapa bačkih Hrvata izazvanog političkom intervencijom države većinskog naroda koja je subetnonim Bunjevci manipulacijama pretvorila u etnonim, proglasivši Hrvate Bunjevce posebnom slavenskom etnijom koja nema ničega zajedničkoga s hrvatskim narodom. U tom kontekstu Hrestomatija Petra Šarčevića i Nace Zelića dragocjeni je prilog razobličavanju ove razorne politike, premda se bojimo kako je sve to već uzalud. Recenzenti Hrestomatije koju predstavljamo su ugledni hrvatski znanstvenici – kroatisti, Krešimir Nemec i Sanja Vulić. U svojim recenzijama oni su iznijeli afirmativan odnos prema ponuđenom rukopisu. Akademik Nemec je recenziju zaključio riječima: „Sve u svemu, posrijedi je vrijedno djelo koje daje vjernu sliku pisanoga stvaralaštva na kulturnom prostoru prema kojemu ne smijemo biti ravnodušni: on pripada i cjelokupnoj riznici hrvatske kulture. Stoga predlažem da se Hrestomatija Hrvatska pisana riječ u Bačkoj tiska uz primjerenu financijsku podršku“. 
Drugi recenzent, Sanja Vulić, najbolji poznavatelj jezične situacije hrvatskih manjina u susjednim državama u recenziji ističe, između ostaloga: „Važno je naglasiti da priređivači promatraju Bačku kao jedinstven kulturni prostor, neovisno o državnim granicama u prošlosti i sadašnjosti. Zbog toga su ravnopravno zastupljeni autori koji su djelovali ili djeluju na području koje je danas u Republici Mađarskoj i oni koji su djelovali ili djeluju na području koje je danas u Republici Srbiji. Tako koncipirana Hrestomatija, koja obuhvaća više od 500 stranica s brojem 200 skeniranih naslovnica, omogućit će korisnicima da na jednom mjestu nađu sve važnije informacije o kulturnoj, osobito književnoj djelatnosti Hrvata u Bačkoj“.
Dr. sc. Željka Lovrenčić, stručnjakinja za književnost Hrvata u dijaspori, napisala je predgovor za Hrestomatiju. U njemu je između ostaloga naglasila: „Riječ je o Hrestomatiji, o bogatome i cjelovitome pregledu kulturnoga i književnoga stvaralaštva Hrvata koji su živjeli (i žive) na području Bačke. Premda je danas veći dio Bačke u sklopu Vojvodine, odnosno Srbije, a drugi, manji dio, pripada Mađarskoj, autori to područje promatraju kao jedinstvenu kulturnu sredinu…“