Ispis
SUSRET s doc. dr. sc. Tadom Jurićem

 

Europa ne će rješavati naše probleme – to moramo napraviti
sami

 

Kako bismo objasnili neke procese, ponekad je najbolje koristiti se simboličkim rječnikom. U ovome slučaju zamislimo da neki brod simbolizira Republiku Hrvatsku, kapetan toga broda hrvatsku političku elitu, a posada na tom brodu  hrvatske građane. Na tome brodu sve najbolje funkcionira u vremenima kada kapetan sigurno upravlja brodom, a brod mirno plovi morem. No u onome trenutku kada kapetan potpuno izgubi kompas, a brod počne nesigurno i opasno lutati, tada posada odlazi s broda i svoju sreću traži negdje drugdje. Ovakvu, nimalo naivnu usporedbu trenutnog stanja u Hrvatskoj, s brodom koji besciljno luta, iznio je Tado Jurić, doktor znanosti i docent na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, te autor nedavno objavljenje knjige „Iseljavanje Hrvata u Njemačku - Gubimo li Hrvatsku“  (u video intervjuu, koji su  snimili članovi udruge „Obnova“ ).
Iseljavanje ljudi iz Hrvatske te demografski problemi pred kojima se kao društvo nalazimo više nikome nisu nova i nepoznata vijest. Određeni dijelovi Hrvatske naočigled se prazne, a slike pretrpanih autobusa kojima ljudi odlaze van u potrazi za boljim životom postali su, nažalost, dio naše svakodnevice. U takvim trenutcima nužno je upozoriti na probleme, te tražiti efikasne načine kako ih riješiti.
Upravo u tome možemo vidjeti snažan angažman udruge „Obnova“ koja je u travnju 2018. organizirala, predavanje na temu: „Migracijski egzodus iz Hrvatske u 21 st. - uzroci i posljedice?“, a na kojemu je kao predavač uz Nenada Pokosa i Damira Miloša nastupio i Tado Jurić. U prepunoj dvorani Tribina grada Zagreba na Kaptolu već  tada izneseni su poprilično alarmantni podatci o broju onih koji su napustili Hrvatsku te o tendencijama daljnjeg iseljavanja. Tado Jurić tada je upozorio kako je broj iseljenih u Njemačku daleko veći od onoga koji nam se prikazuje u medijima te kako statistički podatci kojima se služi Republika Hrvatska ne odgovaraju stvarnom stanju.
Nekoliko mjeseci kasnije, točnije u listopadu 2018., Tado Jurić predstavio je i svoju knjigu „Iseljavanje Hrvata u Njemačku - Gubimo li Hrvatsku“. Nastala je na temelju istraživanja provedenog u Njemačkoj u kojemu je kroz forme ankete ili polustrukturiranog intervjua 1200 ljudi dalo svoje odgovor na postavljena pitanja.  Ovaj video intervju (podcast) nastao je povodom objavljivanja te knjige.
Donosimo odgovore odnosno naglaske iz razgovora s doc. dr. sc. Tadom Jurićem
„Ništa od ovoga ne događa se slučajno i griješe oni koji govore da ih je trend iseljavanja ljudi iz Hrvatske iznenadio. Međunarodne migracije nisu interesno neutralan niti  slučajan društveni fenomen. Republici Hrvatskoj nije se dogodilo ništa od onoga što se prije nije dogodilo Estoniji, Letoniji, Litvi ili Poljskoj.
Međutim, treba imati na umu kako nitko nije imao tolike razmjere iseljavanja u ovako kratkom vremenskom roku. Republika Hrvatska izgubila je približno 7% svojega stanovništva u vremenskom periodu od samo četiri godine. Istina, Poljska je također imala iseljavanje u brojkama većim od stotisućica, ali nije ista stvar kada ode stotisućica ljudi iz Poljske koja ima četrdeset milijuna ljudi i kada isti taj broj ode iz Hrvatske koja ima svega četiri milijuna. Ovakvih stvari moramo biti svjesni.“
„Imajući na umu demografske probleme pred kojima se našla Republika Hrvatska, jednu stvar treba posebno istaknuti. Sva istraživanja pokazuju kako najveću sklonost migriranju iskazuju osobe između 25 i 40 godina starosti. Upravo su oni najproduktivniji dio društva koji može potaknuti gospodarski rast i ekonomski preporoditi naše gospodarstvo. Također ne treba zanemariti niti demografski aspekt jer upravo oni u biološkom smislu  predstavljaju  generaciju koja ima potencijal iznijeti demografsku obnovu u društvu. Ako ti ljudi odu iz Hrvatske, a brojke pokazuju da na 1200 ispitanika koji su napustili Hrvatsku udio mladih od 25 do 40 čini 58%, jasno je u kakvoj se situaciji nalazimo.“

 

Gledajući iz povijesne perspektive možemo primijetiti kako se danas ponavljaju isti oni trendovi koji su se događali sredinom prošloga stoljeća u Jugoslaviji.
„Jugoslavija je rješavala svoj problem nezaposlenosti otvarajući granice i usmjeravajući ljude prema Njemačkoj. Početkom 90-ih godina mi smo se borili za hrvatsku državu i slobodu, a  danas imamo tužnu realnost da se događa isto ono što se i prije pedeset godina u smislu iseljavanja događalo. I danas se problem nezaposlenosti rješava dolaskom ljudi izvan Hrvatske. Zamislite koliko je to poražavajuće, treba li vam još neka frustracija?! U knjizi se nalazi čitav niz potresnih poruka koje su napisali mladi, a koje najbolje svjedoče o trenutnom stanju u državi. Jedna djevojka napisala je: 'Zar mi je otac poginuo u ratu braneći Hrvatsku da bih ja danas morala biti sluga Nijemcu'. Ovakve poruke iznimno su potresne i svjedoče o stanovitom defetizmu i koji se nažalost uvukao u hrvatsku svakodnevicu.“


Profesor Jurić tu navodi još jednu činjenicu koju svakako treba imati na umu.
„Prije su iz Jugoslavije odlazili pretežno muškarci, odnosno hranitelji obitelji koji bi veliki dio svoje plaće slali natrag svojim obiteljima. Time je u Jugoslaviju dolazio veliki priljev deviza koji je pozitivno utjecao na jugoslavensko gospodarstvo. Danas se situacija potpuno promijenila Danas odlaze čitave obitelji. I otac i žena i djeca. Svi odlaze, a to znači da onih eventualno pozitivnih stvari, kao što su priljev stranih deviza od radnika u inozemstvu svojim obiteljima više ne će biti.