Ispis
UZ KRITIČKU RETROSPEKTIVU U MODERNOJ GALERIJI U ZAGREBU

 

Albert Kinert – nezaobilazno ime hrvatskoga slikarstva

Oslobođen tradicijskog robovanja motivu u slobodnoj igri znakovima i simbolima izvučenih iz konteksta, presloženim u spontanu i mistikom ovijenu kompoziciju, vođen snažnim temperamentom i vlastitom poezijom Albert Kinert poput maga-umjetnika-istraživača traga za slikom-poezijom koja će dotaknuti vitalnu silu egzistencije

Toma Božić bio je pseudonim Alberta Kinerta kojim je ušao u povijest hrvatskog stripa. Isprva došao je u strip-redakcije „Zabavnika“ i „Pokreta – hrvatskog slikovnog polumjesečnika“ kako bi pokrio bijeg Andrije Maurovića u partizane te nastavio crtati u njegovoj maniri. U razdoblju od 1944. do 1946. Albert Kinert crtao je strip-table za čak 11 naslova („Crvena kuga“, „Ahuramazda na Nilu“, „Tomislav“, „Uhode na djelu“, „Propali grad“, „Osvjajači Zapada“, „Narodna priča o kalifu tiraninu“, „Nasredin Hodža“, „Zlatni ključuć“, „Sovjetski junaci: radista Komsomolac“). Međutim, njegov cjeloviti strip-uradak je „Čuvaj se senjske ruke“ po romanu Augusta Šenoe, koji je reprint doživio 2012. u nakladi Udruge ART 9. Već se, dakle, kao student Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, tada, u stripovima, Kinert pokazao kao izvrstan crtač. Slikarsku je dimenziju razvio, upravo u spomenutom stripu „Čuvaj se senjske ruke“. Naime, ovaj je strip rađen na starinski način „crtanog romana“, uz odvojeni i relativno dugi tekst te samostalnu sliku, koja se zbog tog odnosa vidi kao ilustracija odabranih odlomaka. Tu si je Kinert dao slobodu te tušem i laviranim tušem u kontrastu prema ostavljenim bjelinama, postigao bogate likovne efekte. Nakon rata 1945.-1946. crtao je za „Kerempuh“, list koji je okupio sve crtačke i ine znalce stripa, čime je stvorena osnova za razvoj svjetski glasovite Zagrebačke škole crtanog filma.

Nakon stripa, Albert Kinert posvetio se ilustraciji i opremi knjiga i tako postao pionirem poslijeratnih ilustratora. Stvorio je specifičan i prepoznatljiv stil crtanja uskih i vitkih figura, te razigranih i razlomljenih linija. Za ilustracije dobio je najveće hrvatske nagrade: Nagradu Grigor Vitez 1970. i Nagradu Ivana Brlić-Mažuranić 1973.

Branka HLEVNJAK