PDF Ispis E-mail
HRVATSKA ZBILJA - Hrvoje Hitrec

 

Hrvatski desant na Budimpeštu

 

Književna manifestacija „Panonia“ u organizaciji Društva hrvatskih književnika, Ogranka DHK slavonsko-baranjsko-srijemskog i hrvatske udruge Croatica u Budimpešti te Saveza Hrvata u Madžarskoj okupila je u Budmipešti hrvatske književnike. Uz to, vedra ekipa iz Đakova je podsjetila na 160. obljetnicu rođenja graditelja Josipa Vancaša,  pa su se Hrvati okupili u velikom broju

 

Snažan vjetar sredinom prošloga tjedna otpuhao me u Budimpeštu, kamo sam se ionako morao zaputiti jer je Ivan umro 27. ožujka. Umro je doduše 1472. i to u Medvedgradu ponad Zagreba, poslije su mu kosti prenesene u Pečuh gdje je svojedobno bio biskup pečujski, ali je morao bježati iz Madžarske zbog sudjelovanja u uroti protiv Matije Korvina, zajedno sa svojim starijim rođakom, znamenitim Ivanom Vitezom od Sredne. Riječ je, razumjeli ste, o Janusu Pannoniusu, prvom velikom pjesniku hrvatskoga roda u doba procvata humanizma, o Hrvatu Ivanu Česmičkom koji je pjevao na latinskom, autor elegija i epigrama, diplomat, značajna osoba budimskoga kulturnog kruga na Korvinovu dvoru. Danas se po njemu zove Sveučilište u Pečuhu. Rođen ondje gdje Drava utječe u Dunav, po vlastitom zapisu, pa nije baš jasno zašto ga neki vežu uz Čazmu, no nije važno. Hrvate koji su pisali značajna djela na latinskom svrstavamo u korpus hrvatske književnosti, uostalom latinski je u mnogim stoljećima (pa do polovine 19.) bio na stanovit način i politički jezik kao (ne)prikriveni zaštitnik hrvatskoga. Janusa Pannoniusa svojataju Hrvati i Madžari. Najtočnije bi bilo reći da nije ni (samo) latinski, ni (samo) hrvatski ni (samo) madžarski, nego panonski pisac, a datum njegove smrti dobro je odabran za književnu manifestaciju „Panonia“ u organizaciji Društva hrvatskih književnika, ogranka DHK slavonsko-baranjsko-srijemskog (Mirko Ćurić) i hrvatske udruge Croatica u Budimpešti (vodi ju Csabo Horvat), te Saveza Hrvata u Madžarskoj. Tako se na podlozi mitske Panonije i madžarsko-hrvatskih veza okupilo rečenoga vjetrovitog dana u ožujku toliko Hrvata koliko ih nije prodrlo u Madžarsku od vremena bana Jelačića, a stigli su iz Hrvatske (Goran Rem, Jasna Horvat, Josip Cvenić i Josipa Gogić iz Osijeka, Đuro Vidmarović i potpisnik ovih redaka iz Zagreba), Tomislav Žigmanov, Darko Baštovanović i Mirko Kopunović iz Vojvodine (Subotica), iz BiH (Orašje) Joso Živković i Mato Nedić, iz Austrije Robert Hajszan, „domaći“ Hrvati u Madžarskoj Ivan Tomek iz Pečuha kao i Stjepan Blažetin, ravnatelj Znanstvenoga zavoda Hrvata u Madžarskoj. Da, i Katarina Gubrinski Takač iz Budimpešte.
Zgusnut program
Croatica sada djeluje u Lonyay ulici, u prostorijama koje se tek uređuju. Žalibože, program je bio toliko zgusnut, u jednu večer, da je svakomu od nas dodijeljeno pet minuta ili nešto više, a mnogi su sigurno htjeli reći nešto više, a ne samo pročitati dvije il tri svoje pjesme ili ulomak iz proze. Ali ni to nije važno, glavno je da smo se vidjeli, da su se možda nepoznati upoznali, a za dodatnu hrvatsko-madžarsku vezu pobrinula se vedra ekipa iz Đakova koja je podsjetila na 160. obljetnicu rođenja graditelja Josipa Vancaša, rođenog u madžarskom Šopronu, opusom vezanim uz Zagreb (Prva hrvatska štedionica, primjerice), a još više uz Sarajevo gdje je u vrijeme biskupa Stadlera sagradio katedralu, ali i palaču Zemaljske vlade i još ponešto. Vedra ekipa, kažem, jer su doveli iz Đakova i dva vrlo darovita mlada glazbenika. U svakom slučaju, dobro zamišljen hrvatski desant na Budimpeštu, uz nazočnost simpatičnoga hrvatskoga veleposlanika u Madžarskoj, Mladena Andrlića, i zanosne riječi Đure Vidmarovića, predsjednika DHK i poznavatelja Madžarske, te nema sela u toj državi kojemu ne zna ime, a nekmoli grada. Književnik i sveučilišni profesor Goran Rem uvodno je govorio na temu „Hrvatska književna Panonija – U početku bijaše Janus Pannonius“, nakon njega Stjepan Blažetin, ravnatelj Znanstvenog zavoda Hrvata u Madžarskoj (Pečuh), te Tomislav Žigmanov, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i politički vođa Hrvata u Srbiji.
Večer prije u raskošnom budimpeštanskom kazalištu na obali Dunava hrvatskoj književnoj riječi pridružili su se i kazalištarci - izvedena je dramatizacija „Povratka Filipa Latinovicza“ M. Krleže u koaliciji Hrvatskoga kazališta u Pečuhu (samostalna ustanova od 1994.), glumaca iz Osijeka i Zagreba, odlična režija Nine Kleflin, sjajni mladi Matija Kačan kao Filip, odvažna i impresivna Nela Kocsis, Vlasta Ramljak, Damir Lončar... Na mahove doista više no dobra predstava. Trebalo bi ju prikazivati za gimnazijalce po cijeloj Hrvatskoj, dobili bi bolji dojam o Latinoviću nego kada čitaju prozu koju teško svladavaju, pa se utječu Googlu i sažetcima.
Hrvatska utvrda
Hrvatska je škola prosvjetna utvrda u Budimpešti, u njoj vrtić, osnovna škola, gimnazija i đački dom, a postoji i športska dvorana nazvana po Draženu Petroviću. Škola na hrvatskom jeziku, s hrvatskim (uglavnom) profesorima, postoji pod tim imenom od 1990. Prije toga, u ona nezaboravna jugoslavenska vremena, zvala se Srpskohrvatska škola...
U trenutku razlaza, Srbi su htjeli preuzeti školu, a Hrvatima rekli da odu u – Pečuh. Na intervenciju iz Zagreba (Tuđman), stvari su se promijenile, ostala je (postala) u Budimpešti Hrvatska škola (skraćenica HOŠIG), te je sada kako jest. Da malo približim hrvatsku književnost hrvatskoj djeci u Madžarskoj, nešto sam o tome govorio u okviru jednoga školskog sata, a usporedo je mnogostrano darovita književnica Jasna Horvat u drugom kabinetu promovirala glagoljicu koja je inače na originalan način upletena i u njezine romane. U trećem kabinetu vidim na zidu zemljovid Madžarske, današnje granice i one koje nekad bijahu, sa sjeverom preko Dunava (sada Slovačka), te velikim dijelovima koji su pripali Rumunjskoj.

 

 

Your are currently browsing this site with Internet Explorer 6 (IE6).

Your current web browser must be updated to version 7 of Internet Explorer (IE7) to take advantage of all of template's capabilities.

Why should I upgrade to Internet Explorer 7? Microsoft has redesigned Internet Explorer from the ground up, with better security, new capabilities, and a whole new interface. Many changes resulted from the feedback of millions of users who tested prerelease versions of the new browser. The most compelling reason to upgrade is the improved security. The Internet of today is not the Internet of five years ago. There are dangers that simply didn't exist back in 2001, when Internet Explorer 6 was released to the world. Internet Explorer 7 makes surfing the web fundamentally safer by offering greater protection against viruses, spyware, and other online risks.

Get free downloads for Internet Explorer 7, including recommended updates as they become available. To download Internet Explorer 7 in the language of your choice, please visit the Internet Explorer 7 worldwide page.