PDF Ispis E-mail
UZ IZLOŽBU BENEDIKTE VILENICE U GALERIJI “AZ” U ZAGREBU

 

Tragovi bjelina

 

Izložbu u Galeriji “AZ” Hrvatske kulturne zaklade i Hrvatskoga slova  12. veljače otvorili su likovni kritičar Stanko Špoljarić i voditelj Galerije i glavni urednik Hrvatskoga slova Stjepan Šešelj a moći će se razgledati do 8. ožujka

 

Veličajnost prirode sa svojim bezbrojnim izgledima i mijenama prevesti u silnice slike privlačan je i zahtjevan zadatak, na putu ne bez zamka, ali i prilika za istinsko stvaralačko predanje. U slučaju sabiranja atraktivnih kota motiva slika ostaje se tek na efektnom citiranju činjeničnog, no kada je djelo emotivna preobrazba prizora, s osjećajem ugođaja krajolika slika je odraz istinske doživljajnosti. Benedikta Vilenica pristupa motivu čistim okom, talentom i zanosom nalazeći posebnosti u zbilji prirode, poštujući je likovnim i duhovnim nagnućem. S udivljenjem prema ljepoti stvorenog. Iskreno je posvojila  ambijente koji su je privukli, te je u njihovoj atmosferi prepoznala titraje trenutka u trajanju vitalnosti prirode, te slutnje portretnog i ispod doslovnosti pejzažne epiderme. Umjetnica se u kreativnoj radosti svoje mladosti ne da  zatvoriti u shemu nekog izraza, već u većim ili manjim tematskim cjelinama traži iskru uzbuđenja u stvaralačkim otklonima, u htijenju za prožimanjem motiva, ugođaja, vlastitog raspoloženja kroz gradnju značajka slikarskog rukopisa. Ona njeguje načela klasične estetike slike, dajući joj i ozračje vlastitog senzibiliteta, osmišljavajući djelo slobodno shvaćenom varijantom poetskog realizma. No, to je tek vanjski okvir za stvaralačku igru, za uhvaćen šarm neponovljivog u prirodi. Ciklus na ovoj izložbi nadahnut je Alpama, vrhuncima i padinama, jezercima, rijekama u podnožju moćnih planina, pitoresknom isječku prirode u kojem je Benedikta svojim boravcima više od jednokratnog prolaznika. A i hridi od leda, zemljopisno nešto sjevernije usađene, spomenici u prirodi, svojevrsne su skulpture u slici, čineći logičnu sastavnicu s dominantnim motivom izložbe. Umjetnicu fascinira monumentalnost orijentira u prirodi, osjeća prema njima strahopoštovanje, ali, donekle i paradoksalno, unijela je u slike i suptilnost bliskosti. Na platnima, a i slikama komornih dimenzija, oblikovanima vodenim tehnikama, nalazila je vizure koje će ponajbolje odražavati bogatstvo međusobnog dijaloga. Bolje rečeno dara, jer dar je ne samo moći gledati, već i vidjeti i to znati slikarskom interpretacijom darovati drugima.
Benedikta Vilenica opisnošću, ali ne pretjeranom realističnom marnošću, odabrane kadrove definira formatom slike, ali se radi i o slikarskom događanju koje nadilazi konkretnost samog prikaza, već nudi i slutnju prostora i izvan granica slikom opredmećenog. Na neki način (gotovo na simboličnoj razini) svako ostvarenje (dakako, noseći razložnu samosvojnost) sugerira širine, dubine čitavog alpskog planinskog lanca. Ali i visine kao osnovne konotacije motiva. Intrigira je karakter same površine impresivnih stijena, njihova tvarnost, s potrebom naznake samog taktiliteta oporog materijala. Tražeći i nalazeći način kojim će ponajbolje sugerirati samu strukturu vjetrom išibanog kamena, i ploha prekrivenih snijegom. Odgovor u slici je dan samom teksturom površine, u pojedinim primjerima i njihovom blagom reljefnošću, uvjerljivom jekom same prirode. Kod radova na papiru i grafizmi imaju svoje mjesto. A na platnima brojni čitki i mrljoliki fragmenti čine tkivo površine, spontano nanijetih partikula, no vezanih u nenametljivu gradivnu mrežu pulsirajuće oblikovnosti. Nameće se bliskost (no ne previše radikalizirana) s likovnim bogatstvom i elementarnošću enformalne pjege. Ali kod umjetnice i dalje prevladava pogled prema prirodi, premda se pojavljuje i sklonost prema apstraktnosti oblika, i samoj strukturi forme. A planine su svijet koje svojim masama, tajnovitošću daju mogućnost za to. Ali u konačnici to je lice i naličje istog. Slikovitost koju ona odmjerenom paletom slikom sklada, s rijetkim (za motiv i nepotrebnim) kromatskim uzletima, zadržavajući se brojnim nijansama u vrijednostima akromatskih bjelina. I ugođaju tišine koji nas dovodi na prag metafizičnosti. Ali planina ima i svoje prijetnje, te iza smiraja prikrivena postoji i nota tjeskobnog. A Benedikta je Vilenica na svu ljepotu i raspone pojmovnosti planina upisala u autentičnost svojih slikarskih ostvarenja. S vidljivom nespornom svježinom izraza.


 

Your are currently browsing this site with Internet Explorer 6 (IE6).

Your current web browser must be updated to version 7 of Internet Explorer (IE7) to take advantage of all of template's capabilities.

Why should I upgrade to Internet Explorer 7? Microsoft has redesigned Internet Explorer from the ground up, with better security, new capabilities, and a whole new interface. Many changes resulted from the feedback of millions of users who tested prerelease versions of the new browser. The most compelling reason to upgrade is the improved security. The Internet of today is not the Internet of five years ago. There are dangers that simply didn't exist back in 2001, when Internet Explorer 6 was released to the world. Internet Explorer 7 makes surfing the web fundamentally safer by offering greater protection against viruses, spyware, and other online risks.

Get free downloads for Internet Explorer 7, including recommended updates as they become available. To download Internet Explorer 7 in the language of your choice, please visit the Internet Explorer 7 worldwide page.