PDF Ispis E-mail
TRAGOM HRVATA U CRNOJ GORI

 

Od Herceg-Novoga do Bara, Staroga

Treći se moj susret s Bokom kotorskom dogodio u sklopu projekta Istraživanja antroponimije na tlu Hrvatske u XV. stoljeću, koji podupire Hrvatska zaklada za znanosti. Dobio sam, naime, prigodu da se od 15. do 24. studenoga 2018. otputim ne samo u Boku, nego i na današnju krajnju istočnu granicu hrvatskoga narodnoga prostora do Bara, grada u kojemu su i u čijoj su okolici, što se rijetko ističe, Hrvati također izvorno stanovništvo

Iako nisam bio veliki ljubitelj Karla Maya, gotovo sam se pobojao da ću doživjeti njegovu sudbinu i tek potkraj života spoznati „gdje se rađa nebo i kad se mrači more“, odnosno da će mi krajevi kojima sam posvetio veći broj tekstova ostati blizi, a daleki te da se u njih ne ću tako lako otputiti. Srećom, već se koncem rujna ove godine ukazala prigoda da Boku kotorsku pohodim barem na tri dana kad su me književnici prokrijumčarili kao pjesnika iako osim nekoliko parodijskih pjesmuljaka nikad nikomu nisam uputio ni verse ni note. Prvi me je susret s Bokom uvjerio kako se još moguće zaljubiti pišući pisma nikad viđenoj osobi, a prvi dugotrajniji susret sa Zaljevom hrvatskih svetaca da se još može doživjeti ljubav na prvi pogled. Treći se moj susret s Bokom kotorskom dogodio u sklopu projekta Istraživanja antroponimije na tlu Hrvatske u XV. stoljeću, koji podupire Hrvatska zaklada za znanosti. Dobio sam, naime, prigodu da se od 15. do 24. studenoga 2018. otputim ne samo u Boku, nego i na današnju krajnju istočnu granicu hrvatskoga narodnoga prostora do Bara, grada u kojemu su i u čijoj su okolici, što se rijetko ističe, Hrvati također izvorno stanovništvo. Kako bi istraživanje bilo što potpunije i kako bi se osigurala istraživačka i ina logistika obratio sam se predsjedniku Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimiru Dekoviću te hrvatskim znanstvenicima koji su arhivski i terenski istraživali navedeno područje.

Na poziv su za pomoć pri istraživanju od predstavnika crnogorskih ustanova odgovorili načelnica Arhivskoga odsjeka u Kotoru Milica Strugar (javivši da se u njezinu odsjeku nalazi samo suvremena građa), načelnica Istorijskoga arhiva u Kotoru Snežana Pejović te uime Pomorskoga muzeja u Kotoru Slavko Dabinović. Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore (HNV) bilo je iznimno zainteresirano za istraživanje te su mi uz predsjednika HNV-a Zvonimira Dekovića pri ruci bili Dijana Milošević (za Kotor), Ana Vuksanović (za Tivat) i Vladimir Marvučić (za Bar). Uoči istraživanja obratio sam se i hrvatskim znanstvenicima koji su u posljednje vrijeme istraživali u primorskome dijelu Crne Gore: Marinku Tomasoviću, ravnatelju Gradskoga muzeja u Makarskoj, koji se, proučavajući sakralnu baštinu Boke kotorske, uputio u važna antroponomastička vrela, i Maji Katušić, znanstvenoj suradnici u Hrvatskome institutu za povijest, koja se, baveći se bokeljskom povijesnom demografijom i kulturnom baštinom, uputila u osobnoimenski inventar novovjekovne Boke kotorske (te me je uputila na relevantna vrela i dijelove arhivske građe) te je kao suradnica na projektu Hrvatski istočnojadranski prostor i Mletačka Republika u ranome novom vijeku, pod vodstvom Lovorke Čoralić, istraživala migracije iz Boke kotorske te Spiča i Bara u današnju Republiku Hrvatsku. Na književna vrela (koja su počesto i vrelom osobnoimenskih podataka) uz Dijanu Miloševiću (autoricu digitalne antologije Hrvatsko pjesništvo Boke kotorske) uputili su me i članovi Južnohrvatskoga ogranka Društva hrvatskih književnika.

Došao sam u krajeve daleke, a blize

Ne mogavši dočekati povratak anđela čuvara iz Bara u Dobrotu, u potrazi za ljepošću odmah prvoga dana pobjegoh prema Mulu (i bijaše mi odmah toplo oko srca jer ugledah djecu poput otočne kako trčkaraju s udicama na kraju) iz kojega se najbolje moglo gizdanje bokeljskoga sutona kad se rumenilo neba prelilo po surim hridima i potražilo svoj odraz u morskoj utisi (Zalazi sunce na gori nedalekoj, krvavo kao u davnoj bitci nekoj.). „Pošao sam po prizore!“, odgovorih na upit anđela čuvara začuđena što se nisam ni smjestio, a već put mrkjente bježim tražeći izvjesnoga Graciju u Mulu. „Došao sam u krajeve daleke, a blize“, pomislih znajući da ću svaki trenutak i radnoga i slobodnoga vremena iskoristiti da upijem što više i kamena i mora kad već nisam poput neimara iz žrecove priče, koji je na kocku i ublaživanje posljedica samoće potrošio više nego što je zapadala gradnja kotorskih zidina. „Nekad se osjećam poput spužve, samo kupim što mi se govori. Drugi put sam poput ispovjednika, a tko će mene izažeti, tko će mene odriješiti?“, rekoh drugomu anđelu čuvaru na pustoj kasnojesenskoj tivatskoj rivi.

 

Piše: Domagoj VIDOVIĆ

 

Your are currently browsing this site with Internet Explorer 6 (IE6).

Your current web browser must be updated to version 7 of Internet Explorer (IE7) to take advantage of all of template's capabilities.

Why should I upgrade to Internet Explorer 7? Microsoft has redesigned Internet Explorer from the ground up, with better security, new capabilities, and a whole new interface. Many changes resulted from the feedback of millions of users who tested prerelease versions of the new browser. The most compelling reason to upgrade is the improved security. The Internet of today is not the Internet of five years ago. There are dangers that simply didn't exist back in 2001, when Internet Explorer 6 was released to the world. Internet Explorer 7 makes surfing the web fundamentally safer by offering greater protection against viruses, spyware, and other online risks.

Get free downloads for Internet Explorer 7, including recommended updates as they become available. To download Internet Explorer 7 in the language of your choice, please visit the Internet Explorer 7 worldwide page.