Izdvajamo
PDF Ispis E-mail
TRIBINA HRVATSKO SLOVO UŽIVO

U prostorijama Hrvatske kulturne zaklade i Hrvatskoga slova 8. veljače knjigu Kolonijalno koprcanje
Benjamina Tolića predstavili su publicisti i književnici Mate Kovačević, Damir Pešorda i Stjepan Šešelj. Donosimo tekstove Mate Kovačevića i Damira Pešorde

 

Zanimljivi politički i književno-filozofski eseji (Piše: Mate KOVAČEVIĆ)

Biografske podatke Benjamina Tolića, premda ni to ne bi bilo ništa manje zanimljivo područje, ipak ne ću posebno spominjati. Naime, Bendžo je čitateljima Hrvatskoga slova, kao i drugim ljubiteljima političkoga štiva dovoljno prepoznatljiv po svojim postojanim stajalištima, koja obrazlaže lakoćom čvrstoga uvjerenja, širokoga poznavanja problematike, temeljito izbistrenih i logički jasno definiranih pojmova, a opet tako stiliziranih da svaki njegov tekst slovi i kao svojevrsni mali književno-filozofski, nu ne ništa manje i politički esej. Tako iznimno čvrsta struktura gotovo svakoga tjednog komentara počiva ne samo na već spomenutu auktorovu postojanu uvjerenju. Naime, u nju su, osim auktorove osobnosti, čvrsto utkani slojevi tisućljetnoga nasljeđa klasične starine - antičke grčke filozofije, rimskoga prava, sustava kršćanskih vrjednota te sinteze onoga najboljeg i najvrjednijeg iz hrvatske nacionalne kulture i povijesti. Tako oblikovan auktor, temeljito usidren u trajne vrijednosti starčevićanstva motri hrvatsku političku i društvenu zbilju, čija se razdjelnica, unatoč izborenoj državnoj suverenosti, na političkom području i danas očituje kroz već glasovite Tolićeve odredbenice o centripetalnim i centrifugalnim silnicama.
Pojednostavljeno, radi se o politici koja zastupa hrvatsku nacionalnu suverenost, a njoj nasuprot, o politici koja bi ju na svaki način htjela razgraditi. Zato Tolićevi tekstovi, bez obzira što su  ponajprije usidreni na hrvatsku političku zbilju, ništa ne gube od svoje univerzalnosti.
Dapače, oni je unatoč moćnom kotaču t. zv. naprednjaštva, još više afirmiraju. Tako primjerice nasuprot stečevini antičke grčke filozofije i njezine formalne logike te jasno određenih pojmova i značenja nastupa posvemašnje i vrlo proračunato zamračenje bilo kakvih definicija preko izdizanja izopake do pomračenja uma kao sustava vrijednosti suvremenoga zapadnog svijeta, koji unatoč promicanju “napretka” nije ništa drugo nego povratak u staro poganstvo pa i stanoviti animalizam. Nasuprot pak provjerenoj tradiciji sudovanja i naslijeđa rimskoga prava, svijet je, a posebice Hrvatsku i Hrvate, zapljusnulo sudovanje tipa Haaškoga tribunala, čije su žrtve ne samo optuženici, nego cijeli sustav sudovanja, a ponajprije obrana i sud, jer je ulogu sva tri sudbena čimbenika preuzelo tužiteljstvo. Ni ovaj neobarbarizam nije posebna novost, nego je svojevrsno oživljavanje preduljudbenoga stanja, u kojem su jači, moćniji i zločinački nastrojeniji nametali svoju volju manjima i slabijima.

 

Kronika postupnog razdržavljenja (Piše: Damir PEŠORDA)

Knjiga Kolonijalno koprcanje nadovezuje se na prethodne knjige Benjamina Tolića. U knjigama Pamet u glavu: Hrvatska u vrtlogu novoga svjetskog poretka (2003.) i Tko smo mi? Ogled o naciji i državi (2007.) autor izlože jednu promišljenu i dosljednu suverenističku političku filozofiju, dok u knjigama koje su slijedile nakon ove dvije (Sanaderova dionica, 2009.; Kraj neovisnosti, 2011.; Vesele karmine, 2013.) kroničarski bilježi dnevnopolitičke događaje sagledane kroz optiku tako postavljene političke filozofije. Sami naslovi navedenih knjiga, ovako gotovo gradacijski poredani, sugeriraju silaznu putanju hrvatske državne ideje u praksi. Kolonijalno koprcanje primjereno nastavlja taj gradacijski niz, jedino je ritam izlaženja ponešto poremećen. Dok su prethodne četiri knjige izlazile u pravilnim razmacima od dvije godine, Kolonijalno koprcanje, rekli bismo, ‘’kasni’’ nekoliko godina. To dosta govori o krizi nakladništva u Hrvatskoj, osobito kad je u pitanju nacionalno osviještena literatura.
To ‘’kašnjenje’’ ogleda se i u opsegu ove knjige u odnosu na prethodne. Knjiga sadrži sto četrdesetak kolumnističkih tekstova na više od četiristotinjak stranica. Od kolumne Vukovarska poruka (29. studenoga 2013.) do kolumne U se vrime godišća (30. prosinca 2016.). U tom vremenskom rasponu od nešto više od tri godine dogodilo se dosta toga na unutarnjem i na vanjskom planu, no može se reći da je politički život u Hrvatskoj presudno određivalo članstvo u Europskoj uniji. To je i dominantna tema Tolićevih kolumnističko-kroničarskih bilježenja aktualnih događaja u proteklom trogodišnjem periodu. O čemu god piše, on zapravo piše o jednom te istom – polaganom rastakanju hrvatske države i same hrvatske državne ideje u posttuđmanovskoj Hrvatskoj. A to rastakanje i propadanje ogleda se u gospodarskom, kulturnom i demografskom slabljenju Hrvatske pod vodstvom kompradorskih političkih elita.
Da bi se bolja razumjela autorova nesklonost Europskoj uniji kao nadnacionalnom okviru, potrebno je eksplicirati temeljne postavke njegove političke filozofije izložene u knjizi Tko smo mi?Ogled o naciji i državi. Tolić hrvatsku nacionalnu i povijesno-političku sudbinu sagledava kao višestoljetno nadmetanje dvaju suprotstavljenih načela: centrifugalnog i centripetalnog. Premda su o toj suprotstavljenosti dvaju načela u hrvatskom biću mjestimice govorili i drugi autori, Tolić ju je prvi očistio od afektivnog i prigodničarskog viška, usustavio i učinio teorijski upotrebljivom. U centrifugalni sloj hrvatske političke povijesti tako idu Vinko Pribojević, Juraj Križanić, svi oni stariji autori koji radije za svoj jezik koriste naziv ilirski, slovinski ili dalmatinski nego hrvatski, zatim Strossmayer, Supilo, Trumbić, Broz… Centripetalni luk, da nabrojim samo najvažnije, sačinjavaju: Marko Marulić, Ivan Lučić, Pavao Ritter Vitezović, Filip Grabovac, Ivan Erdödy, Ante Starčević, Franjo Tuđman.

 

Your are currently browsing this site with Internet Explorer 6 (IE6).

Your current web browser must be updated to version 7 of Internet Explorer (IE7) to take advantage of all of template's capabilities.

Why should I upgrade to Internet Explorer 7? Microsoft has redesigned Internet Explorer from the ground up, with better security, new capabilities, and a whole new interface. Many changes resulted from the feedback of millions of users who tested prerelease versions of the new browser. The most compelling reason to upgrade is the improved security. The Internet of today is not the Internet of five years ago. There are dangers that simply didn't exist back in 2001, when Internet Explorer 6 was released to the world. Internet Explorer 7 makes surfing the web fundamentally safer by offering greater protection against viruses, spyware, and other online risks.

Get free downloads for Internet Explorer 7, including recommended updates as they become available. To download Internet Explorer 7 in the language of your choice, please visit the Internet Explorer 7 worldwide page.