Izdvajamo
PDF Ispis E-mail
RAZGOVOR - Prof. dr. sc. Alojz JEMBRIH, književni povjesničar i filolog (Razgovarala: Mira ĆURIĆ)

TRAJNO ME NADAHNJUJE HRVATSKA KNJIŽEVNA I JEZIČNA BAŠTINA

Alojz Jembrih redoviti je profesor na Hrvatskim studijima u trajnom zvanju i hrvatski filolog te povjesničar književnosti. Njegovo znanstvenoistraživačko zanimanje usmjereno je prema povijesti starije hrvatske književnosti, ponajprije kajkavske, te književnojezičnoj baštini gradišćanskih i moravskih Hrvata, protestantskom tiskarstvu, dijalektologiji i leksikografiji. U svojem četrdesetogodišnjem znanstvenom djelovanju kao filolog, kroatolog i književni povjesničar objavio je šesnaest monografija i tristotinjak znanstvenih članaka te priredio brojne pretiske manje poznatih i neistraženih djela po europskim knjižnicama (Stipana Konzula, Antuna Vramca, Grgura Mekinića, Ivana Bilostenca, Katarine Patačić, Gregura kapucina/Jurja Maljevca ...)
Rođen je u Varaždinu 1947.: klasičnu je gimnaziju završio u Zagrebu, a slavistiku je studirao i doktorirao na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Beču 1977. Prije Hrvatskih studija profesionalno je djelovao u brojnim znanstvenim i obrazovnim ustanovama od Staroslavenskog instituta, Instituta za hrvatski jezik u Zagrebu, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani, Visoke učiteljske škole u Čakovcu... Vodio je brojne znanstvenoistraživačke projekte kao i znanstvene skupove posvećene uglednim imenima hrvatske književno-jezične baštine. Od 1998. profesor je starije hrvatske književnosti na Hrvatskim studijima.
Iz ovog razgovora povodom njegova 70. rođendana posredujemo tek mali uvid u različite segmente njegova djelovanja za koje je ove godine primio i nekoliko priznanja.

Gospodine Jembrih, uz sve što smo nabrojili u uvodu dodajemo i da ste član Austrijskog društva za kroatistiku u Beču. Tko su njegovi pokretači, članovi i najvažniji ciljevi? Čime je ono doprinijelo Godini kulture Hrvatska – Austrija 2017.?

- Odmah moram reći, kada sam dobio e-obavijest da je s datumom 1. veljače 2016. registrirano Austrijsko društvo za kroatistiku sa sjedištem u Beču, bio sam radostan te sam uskliknuo: Ovo je vijest stoljeća! Ne znam kada je u Beču postojalo takvo Društvo za kroatistiku? Spomenuto je Društvo u Beču osnovano analogno Društvu u Njemačkoj 2007. točno u Berlinu - Njemačko društvo za kroatistiku za čije se osnivanje zauzela tadašnja veleposlanica RH u Berlinu dr. sc. Vesna Cvjetković. Svoje iskustvo iz berlinskih dana podijelila je i sada, kao veleposlanica RH u Beču s budućim članovima Društva. Austrijsko društvo za kroatistiku u Beču (Österreichische Gesellschaft für Kroatistik in Wien). Osnivačka skupština održana je 20. svibnja 2016. na kojoj je prihvaćen i Statut Društva. Tako u čl. 2 čitamo: Svrha Društva je poticanje kroatistike u Austriji, povrh svega austrijsko-hrvatskih povijesnih, književnih i kulturnih veza kao i poticanje hrvatskoga jezika i kulture. … Cilj je i poticanje studija i nastave hrvatskog jezika, književnosti i kulture … na austrijskim sveučilištima. Da bi se svrha Društva opravdala, ono će slijediti sljedeće ciljeve: a. Poticanje kontakata između austrijskih kroatista i ostalih nositelja kroatistike u Austriji i izvan Austrije, suradnja s udrugama sličnih ciljeva i poticanje prevodilačke djelatnosti; b. Jačanje, poboljšanje i nadopunjavanje rada nastavnika hrvatskog jezika, književnosti i kulture u Austriji; c. Izdavanje časopisa „Austrijsko-hrvatske teme“, d. Organizacija kongresa, predavanja i ostalih događanja znanstvenog i kulturnog karaktera. itd. Kao što se razabire, iz ovih inicijalnih točaka u Statutu, svrha Društva iskazuje se u profilu koji bi trebalo tek djelotvorno oblikovati. Dosad je Društvo nominalno bilo uključeno u nekoliko manifestacija. Tako je Veleposlanstvu RH u Beču 9. ožujka 2017. organiziralo predavanje ravnatelja Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu dr. sc. Milana Pelca pod naslovom: Bečka škola povijesti umjetnosti i hrvatska znanost o umjetnosti. Također, nominalno, Društvo se uključilo u postavljanje spomen-ploče Pavlu Ritteru Vitezoviću (1652. - 1713.) u Beču 27. lipnja 2017. Na internetskim je stranicama napisano: „Projekt je ostvaren zahvaljujući trudu i financijskim sredstvima Austrijskog društva za kroatistiku, Družbe ‘Braća hrvatskog zmaja’ u Grada Zagreba, pod pokroviteljstvom Veleposlanstva RH u Beču.“ Istina je samo to da je spomen-ploča lijevana u Zagrebu jedino uz novčanu pomoć Grada Zagreba i Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja u Zagrebu. Nikakva financijska sredstva nije dalo spomenuto Austrijsko društvo za kroatistiku. Najviše su zaslužni za postavljanje ploče P. R. Vitezoviću prof. dr. Alojz Jembrih i dr. sc. Marijan Brajinović, obojica su, doduše, članovi Austrijskog društva za kroatistiku, no to ne znači da je Društvo kao takvo sudjelovalo novčanim sredstvima, za to nema nikakva dokaza.

 

Your are currently browsing this site with Internet Explorer 6 (IE6).

Your current web browser must be updated to version 7 of Internet Explorer (IE7) to take advantage of all of template's capabilities.

Why should I upgrade to Internet Explorer 7? Microsoft has redesigned Internet Explorer from the ground up, with better security, new capabilities, and a whole new interface. Many changes resulted from the feedback of millions of users who tested prerelease versions of the new browser. The most compelling reason to upgrade is the improved security. The Internet of today is not the Internet of five years ago. There are dangers that simply didn't exist back in 2001, when Internet Explorer 6 was released to the world. Internet Explorer 7 makes surfing the web fundamentally safer by offering greater protection against viruses, spyware, and other online risks.

Get free downloads for Internet Explorer 7, including recommended updates as they become available. To download Internet Explorer 7 in the language of your choice, please visit the Internet Explorer 7 worldwide page.