Izdvajamo
PDF Ispis E-mail
UZ IZLOŽBU ALBERTA KINERTA U GLAERIJI “AZ” U ZAGREBU

Izložbu Psovka od ljubavi Alberta Kinerta (1919. - 1987.) u Galeriji AZ Hrvatske kulturne zaklade i Hrvatskoga slova 9. svibnja otvorili su povjesničarka umjetnosti Branka Hlevnjak, voditelj galerije Stjepan Šešelj, a nazočnima se obratila i Nada Žiljak, autorova kći. Izložba se može razgledati do 30. lipnja, a knjiga Psovka od ljubavi bit će predstavljena na tribini Hrvatsko slovo uživo 29. lipnja 2017.

 

Tašistički kaos (Piše: Branka Hlevnjak)

Kada su driping (kapanje) i tašizam (mrlja), informel i kaligrafija zagospodarili likovnom scenom, Albert Kinert našao je svoj originalan način slikanja koji korespondira s vremenom. Na savršeno čistu lazurno bojanu podlogu platna nanosio je debele, reljefne slojeve mrlja i mrljica (franc.la tache) raspoređene u slobodnom ritmu, pomalo kaotičnom, s iluzijom bestežinskog stanja. Raspršeni ritam kompozicija varira od centralnih nakupina do popunjenog prostora platna, koje djeluje kao neki dezen, ili, kao ispisana stranica nekim čudnim autorskim hijeroglifima. Taktilni, reljefni impasto sitnih oblika i mrljica oblikovani su sa po nekoliko lakih poteza crne, žute, ljubičaste, zelene, bojama koje ne prate prvi obris, već djeluju kao sjenčanja osnovnog slikovnog rebusa. Pomnim promatranjem među ovim minijaturnim osjenčanim nakupinama boja, vrlo taktilnim (da se mogu napipati kao neko sljepačko pismo) razaznaju se ponegdje figure. Nastale u „autentičnom stvaralačkom stresu sa sjajnim tehničkim inovativnostima“ (B. Glumac) kafkijanske su metamorfoze svih vrsta čovjekolikih kukaca, rakova, hobotnica i sl. Gdjegdje se na autoportretnoj minijaturi razaznaje mrtvačka maska na licu. Minijature-mrljice, gledano iz daljine, prikazuju se kao vrlo kontrolirana tašistička struktura slike.

 

Psovka od ljubavi slikara-grafičara i pjesnika Alberta Kinerta (Piše: Stjepan Šešelj)

Ovo je treće izdanje zbirke pjesama Psovka od ljubavi Alberta Kinerta, hrvatskoga slikara, kipara, grafičara i prepoznatljiva pjesnika, rođenog u Vinkovcima, 6. travnja 1919., od oca Franje Scheiringa i majke Katice Horvat, koji je umro u Zagrebu 4. srpnja 1987. U Zagreb preseljuje godine 1928., gdje 1939. upisuje Akademiju likovnih umjetnosti. Za studija su mu značajni profesori Krsto Hegedušić, Marino Tartaglia, Ljubo Babić, Tomislav Krizman, kod kojega je diplomirao 1946. Kinert je asistent na Akademiji likovnih umjetnosti od 1947., a docentom postaje 1961. U zvanje izvanrednoga profesora izabran je 1966., a redovitim profesorom na Akademiji likovnih umjetnosti postaje godine 1971. Osim slikarstva, grafike i kiparstva, uspješno se bavi ilustracijom i opremom knjiga. Uzor je grafičkim naraštajima Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, kojemu bivši studenti priređuju poznatu izložbu „Kinert i đaci“, u Zagrebu  u Galeriji Mladosti godine 1986.

 

Your are currently browsing this site with Internet Explorer 6 (IE6).

Your current web browser must be updated to version 7 of Internet Explorer (IE7) to take advantage of all of template's capabilities.

Why should I upgrade to Internet Explorer 7? Microsoft has redesigned Internet Explorer from the ground up, with better security, new capabilities, and a whole new interface. Many changes resulted from the feedback of millions of users who tested prerelease versions of the new browser. The most compelling reason to upgrade is the improved security. The Internet of today is not the Internet of five years ago. There are dangers that simply didn't exist back in 2001, when Internet Explorer 6 was released to the world. Internet Explorer 7 makes surfing the web fundamentally safer by offering greater protection against viruses, spyware, and other online risks.

Get free downloads for Internet Explorer 7, including recommended updates as they become available. To download Internet Explorer 7 in the language of your choice, please visit the Internet Explorer 7 worldwide page.