PDF Ispis E-mail
Dnevnik - Vlč. Davor Klečina

 

Hrvati u Drvaru još nemaju svoju crkvu

 

Ponedjeljak,    11. ožujka

Ljubav za kršćansko srednjovjekovlje  moje biskupije i naše domovine, koji nazivamo Gornje i Srednje Pounje, u mene je usadio umirovljeni arheolog iz Zagreba prof. Boris Graljuk, rodom iz Dervente, koji je veći dio života proveo u Banjoj Luci proučavajući bogatu srednjovjekovnu baštinu Katoličke crkve na području između Une i Vrbasa, kasnije prozvanom Croatia turcica ili Turska Hrvatska.
S prof. Graljukom me preko kršćanskog srednjeg vijeka ovih krajeva veže prijateljstvo pa nekoliko posljednjih godina zajednički istražujemo arheološke lokalitete toga perioda na području mojih župa. Neumorni prof. Graljuk, koji je nedavno napunio 70 godina, i proteklih je dana bio moj gost pa smo obišli neke zanimljive lokalitete. Na njegovu inicijativu Banjolučka biskupija je prije dvije godine organizirala u B. Luci i B. Dubici međunarodni znanstveni simpozij o Dubičkom arhiđakonatu, nekada najvećem dijelu današnje Banjolučke biskupije, koji je u srednjem vijeku pripadao Zagrebačkoj biskupijii. Otomanskom invazijom, a potom i naseljavanjem vlaškog pravoslavnog stanovništva, biva zatrt svaki trag katoličanstva i hrvatstva ovih krajeva.
Prof. Graljuk dao je prijedlog da se sličan znanstveni simpozij napravi i za dio Banjolučke biskupije koji je u srednjem vijeku pripadao starohrvatskoj župi Pset, što je u crkvenom pogledu bio teritorij Kninske biskupije, a to je područje Gornjeg i Srednjeg Pounja. Tim povodom smo prije 10-ak dana imali na kninskoj tvrđavi radni susret s predstavnicima nekih institucija s kojima bi se u proljeće 2021. mogao organizirati taj simpozij. Svoj interes za to iskazali su Muzej grada Šibenika, Kninski muzej, Franjevački muzej i galerija Gorica-Livno, Udruga za očuvanje kulturne i povijesne baštine „Don Juraj Gospodnetić“ Bosansko Grahovo te Banjolučka i Šibenska biskupija. Upravo se želi u fokus staviti ove dvije biskupije – Šibenska, kao sadašnja nasljednica drevne Hrvatske kninske biskupije i Banjolučka, na čijem teritoriju se danas nalazi područje koje se želi znanstveno obraditi. I gradovi u kojima će se održati dvodnevni simpozi, B. Grahovo i Knin, prave simboličnu poveznicu između dvije biskupije i dvije države u kojima živi naš hrvatski narod koji baštini istu povijest i istu povijesno-kulturnu baštinu.

Utorak,    12. ožujka

I područje Gornjeg i Srednjeg Pounja, koje je pripadalo starohrvatskoj župi Pset, bilo je u srednjem vijeku žarište života hrvatskog plemstva kao i duhovnog života Katoličke crkve. O tome svjedoče ostatci brojnih gradova i utvrda velikih hrvatskih plemićkih obitelji – Šubića, Frankopana, Nelipića i Babonića, kao i crkvišta, crkvine, klise i klisne s temeljima porušenih srednjovjekovnih katoličkih crkava kojih  na tom području ima jako puno. O gradovima Srednjeg Pounja najviše je pisao povjesničar Radoslav Lopašić u djelu „Bihać i Bihaćka krajina“ iz 1890., dok je svećenik Banjolučke biskupije dr. Nikola Bilogrivić, kojeg su komunisti strijeljali 1947., donio detaljan popis crkvišta porušenih srednjovjekovnih crkava toga kraja u svojoj doktorskoj disertaciji „Katolička crkva na području današnje banjalučke biskupije do invazije Turaka“, koju je za tisak postumno priredio mons. dr. Anto Orlovac.

Srijeda,    13. ožujka

Ovih se dana intenzivno bavim prošlošću. O utvrđenim  srednjovjekovnim hrvatskim gradovima Gornjeg Pounja, koji su u potpunosti neistraženi,  dosad je jako malo napisano – tek pokoji redak u Arheološkom leksikonu Bosne i Hercegovine. Prof. Graljuk je jednom zgodom rekao da je cijelo područje jugozapadne Bosne, između Bihaća i Livna, svojevrsni „arheološki eldorado“ budući je nekad vrvjelo životom a do danas je u potpunosti neistraženo. S jedne strane to je i razumljivo – domicilnog hrvatskog stanovništva gotovo u potpunosti nestaje (osim u nekoliko sela oko Bihaća i Grahova) uslijed višestoljetne turske okupacije obilježene progonima, islamizacijom i doseljavanjem pravoslavnog vlaškog stanovništva. Isto tako, u vremenu obje Jugoslavije nije bilo popularno pisati o hrvatskim i katoličkim korijenima tih krajeva, pa danas njihov spomen više pobuđuje asocijacije na Gavrila Principa ili ustaničku prošlost 2. svjetskog rata, nego li na duboke tragove hrvatske i katoličke nazočnosti (hrvatski pleter iz Drvara iz 9.-10. st., romanička crkva i glagoljski natpis u Koluniću kod B. Petrovca iz 12.-13. st., itd). No, ono što čudi je današnja hrvatska šutnja o tim krajevima i pasivan hrvatski stav prema vlastitoj bogatoj prošlosti i kulturno-povijesnoj baštini toga dijela Bosne. O svemu tome danas jedinu brigu vodi malena, siromašna i izranjena Banjolučka biskupija koja s pravom očekuje veći interes i pomoć države Hrvatske i njenih institucija, kao i  hrvatske intelektualne elite.
Kad govorimo o ostatcima, potpuno neistraženih, velebnih hrvatskih plemićkih gradova Gornjeg Pounja, idući od Knina prema Bihaću, a slijedeći tokove rijeka Mračaja, Unca i Une, nailazimo na sljedeće srednjovjekovne gradove: Mračaj-Matasova kula, Gradac, Unac, Visuć-grad, Rmanj, Ostrovica, Orašac, Vrnograč, Ripač i Sokolac. U isti povijesni kontekst možemo staviti i tri utvrđena grada u obližnjem Petrovačkom polju: Gradić, Bilaj i Čovka, od kojih je svakako najreprezentativniji Bilaj kojeg neki drže i sjedištem starohrvatske župe Pset.

 

Your are currently browsing this site with Internet Explorer 6 (IE6).

Your current web browser must be updated to version 7 of Internet Explorer (IE7) to take advantage of all of template's capabilities.

Why should I upgrade to Internet Explorer 7? Microsoft has redesigned Internet Explorer from the ground up, with better security, new capabilities, and a whole new interface. Many changes resulted from the feedback of millions of users who tested prerelease versions of the new browser. The most compelling reason to upgrade is the improved security. The Internet of today is not the Internet of five years ago. There are dangers that simply didn't exist back in 2001, when Internet Explorer 6 was released to the world. Internet Explorer 7 makes surfing the web fundamentally safer by offering greater protection against viruses, spyware, and other online risks.

Get free downloads for Internet Explorer 7, including recommended updates as they become available. To download Internet Explorer 7 in the language of your choice, please visit the Internet Explorer 7 worldwide page.