DUHOVNI VELIKANI

PAPA GRGUR XIII.

Grgur nije uspio u nakani da rusku crkvu sjedini s Rimom, ni da organizira novu Svetu ligu (savez protiv Osmanskog Carstva). Osim toga, ostao je trajno upamćen po osnivanju odgojnih zavoda za kler: Papinskog sveučilišta Gregoriana, Ilirskog kolegija u Loretu i dr.

Dana 13. svibnja 1572. izabran je za papu Grgur XIII., poznat po reformi Julijanskog kalendara, kao i po uvođenju novog, koji je po njemu dobio naziv Gregorijanski kalendar. Pravo ime glasilo mu je Ugo Boncompagna, rođen je 1500. u Bologni, a potjecao je iz ugledne talijanske plemićke obitelji. Isprva se bavio pravom, a bio je i predavač na Sveučilištu u Bologni. Zatim je u papinskoj službi obnašao razne visoke sudske i upravne funkcije, kao i diplomatske službe. Tek u dobi od 56 godina zaređen je za svećenika, a odmah i za biskupa. Nešto manje od sedam godina kasnije, imenovan je i kardinalom. Konklava na kojoj je Ugo Boncompagni izabran za papu održana je u Rimu, trajala je dosta kratko. Izabran je oko pola godine nakon velike kršćanske pobjede nad osmanskim pomorskim snagama - u bitki kod Lepanta (1571.). Na konklavi su sudjelovala 53 kardinala, među kojima je bio i sv. Karlo Boromejski, tadašnji nadbiskup Milana (sveca je štovao do smrti i naš blaženik Alojzije Stepinac). Konklava je bila neobično kratka, tako da su za izbor novog pape kardinalima trebala samo dva dana. Izbor pape je trajao dva dana. U trenutku izbora imao je Ugo Boncompagni sedamdeset godina. Svoju znamenitu reformu kalendara objavio je bulom “Inter gravissimas“ objavljenom u veljači 1582. Pri promjeni kalendara, bili su Christopher Clavius i Aloysius Lilius, znanstvenici i astronomi zaslužni za savjetovanje pape Grgura XIII. Reforma je izvršena tako da je 1582., nakon datuma 4. listopada slijedio odmah datum 15. listopada, čime je 10 dana preskočeno. Tako je sv. Terezija Avilska, koja je umrla 4. listopada, pokopana sljedećeg, tada odjednom 15. listopada 1582.